Političke ali i vjerske tenzije u Crnoj Gori, koje su započele nakon litija Srpske pravoslavne crkve i dalje su aktivne u našoj zemlji. Nerijetki su verbalni obračuni između pripadnika SPC i drugih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, uglavnom Crnogorske pravoslavne crkve.
Prošle nedjelje, više crnogorskih, ali i srpskih medija izvjestilo je o napadu na rektora Cetinjske bogoslovije Gojka Perovića.
Informaciju o napadu na Perovića, prvi je prenio portal IN4S.
Istu objavu, prenio je i portal Svetigora.me, prenoseći saznanja IN4S-a, ali sa informacijom o napadaču na oca Gojka.
„Nezvanično saznajemo da je napadač Božina Čavor. Naime, Božina Čavor, agresivni delikvent koji u kontinuitetu napada lica bliska Crkvi (po pravilu slabije od sebe) opet je verbalno nasrnuo na crkvenjaka Nikolu Popovića sa Njeguša, ispred Vlaške crkve na Cetinju, poslije završene Božije službe, izvjestio je ovaj portal.
I na zvaničnom sajtu Mitropolije crnogorsko – primorske može se naći ista objava.
Srpski mediji, takođe su brzo reagovali, pa se ista vijest ekspresno proširila po tamošnjim portalima.
Novosti navode kako je „DPS kabadihija udario na sveštenika dok je bio sa sinom“
Tekst su prenijeli i Alo, RTVBN, Vesti-online, Nova.rs, Novosti…
Društvenim mrežama, vijest se posebno brzo širila, kako na stranicama, tako i na privatnim profilima.
Ipak, nedugo nakon svih ovih objava, stiglo je zvanično saopštenje Uprave policije – Gojko Perović nije fizički napadnut na Cetinju.
Perović je za Dan naveo da su on i njegov sin pokušavali da smire situaciju. “Ja i moj sin smo pokušavali da smirimo situaciju. Došla je policija i sve je izgledalo malo dramatično jer je saobraćaj bio blokiran”, rekao je Perović.
Ovaj slučaj dobija ocjenu pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.
Edit: 21.10.2022.
Portal Blic.rs objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.
Portal 24sedam.rs objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.